Stres je nezaobilazan dio naših života i često nas dovodi u stanje preplavljenosti emocijama. Kada emocije prevladaju postajemo reaktivni i gubimo dodir sa realnošću. To je negativna strana stresa. Iako si nitko od nas ne bi poželio da mu se događaju stresne situacije, gledajući u prošlost, primjećujemo da su one sa sobom uvijek donosile i nešto pozitivno. Često puta čujemo kada ljudi kažu: “hvala Bogu da mi se to desilo jer sam bio na autopilotu i ova situacija me potakla na promjenu na bolje.” Neizvjesne situacije izbacuju nas iz naše zone udobnosti, otkrivaju nas kapacitet unutarnje snage i pružaju nam mnoge vrijedne uvide. Pod uvjetom da smo voljni preuzeti odgovornost za sve sto nam se dešava u životu i usmjeriti pažnju na prilike, učenje i rast. Međutim što je u našoj moći, što mi možemo učiniti da se lakše nosimo s negativnom stranom stresa, brže oporavimo i izbjegnemo njegove štetne posljedice?
Možemo uvesti u našu dnevnu rutinu jednu od ove četiri znanstveno dokazane tehnike:
1. Meditacija
Redovitom meditacijom učimo bolje kontrolirati misli i emocije te se oslobađamo negativnih misli i naučenih obrazaca ponašanja. Istraživanja pokazuju da meditacija pojačava neuroplastičnost našeg mozga – sposobnost stvaranja novih neuronskih veza čime nas priprema na prilagodbu u slučaju iznenadnih situacija. Tijekom meditacije treniramo um da racionalni dio mozga na vrijeme preuzme kontrolu nad djelom mozga odgovornim za pretjerano doživljavanje emocija (amigdala). Kada naše tijelo doživljava jaki stres dišemo ubrzano i plitko, srce brze lupa, tlak se diže i osjećamo napetost u tijelu. Spremni smo za bijeg ili borbu. To je opravdana reakcija uma ako smo životno ugroženi, ali nije dobro kada se tako osjećamo svakodnevno ili duži period vremena, na poslu ili u interakciji s ljudima u našoj okolini. Meditacija usporava rad srca, snižava krvni tlak, vraća svijest o sebi, potice duboko disanje iz dijafragme i šalje poruku mozgu: “umiri se, promjeni perspektivu, nisi u životnoj opasnosti.”
Za jačanje otpornosti na stres 👉 Meditaciju za miran um
2. Fizička aktivnost
Bez obzira na starosnu dob dokazano je da fizičke vježbe pomažu u izgradnji otpornosti. Iako je otpornost zapravo emocionalni mišić istraživanja su pokazala da naprezanjem i jačanjem fizičkih misica povećamo sposobnost suočavanja i prilagodbe na izazove. Usprkos činjenici da odredjene prakse imaju snažan utjecaj na nas um i tijelo (joga, tai chi, qigong…) istraživanja tvrde da su disciplina i dosljednost važniji od same vrste vježbi koje prakticiramo.
3. Dnevnik zahvalnosti
Izdvojite barem 5 min na dan za izražavanje zahvalnosti. Dok pišemo dnevnik ne dozvoljavamo umu da se uznemiruje zbog prošlosti niti brine za budućnost. Prisutni smo “ovdje i sada”. To je jedino mjesto i trenutak u kojem možemo nešto konkretno poduzeti i učiniti.Izražavanjem zahvalnosti povećavamo izlučivanje dopamina i serotonina, “feel good” hormona koji odmah popravljaju naše raspoloženje, čineći da se iznutra osjećamo sretnima. U dnevnik možete biljeziti zahvalnost za osnovne stvari, poput hrane, vode, i krova nad glavom, ukusnog rucka s prijateljima, šetnje s dragom osobom…ne trebate čekati da se desi neki veliki životni događaj. Ova tehnika čini se jako jednostavnom ali podsjetimo se; nisu li najvažniji resursi za preživljavanje, kao što su disanje, voda, zrak i zemlja, jednostavni i dostupni.
4. Upravljanje emocijama
Najjači oblik stresa je emocionalni stres. Uzrok mu je određena situacija koja je u nama izazvala snažnu negativnu emociju (ljutnja, strah, tuga, sram, krivnja). Ta emocija nužno ne mora biti od prije tjedan ili mjesec dana već može vući korijene još iz djetinjstva. Kada se sljedeći puta nađete u naletu neke negativne emocije postavite si ova 3 pitanja:
Što je to što osjećam?
Kako ovi osjećaji utječu na moje misli, ponašanje?
Što je bio okidač?
Odgovore tražite u sebi jer ćete tako dobiti veću svijest i razumijevanje vlastitih emocija i ponašanja. Dobiti ćete uvide na što ili koga reagirate impulzivno, burno, emotivno, na što ste osjetljivi i nježni. Ako naučimo pravilo procesuirati (pauzirati i preusmjeriti) naše impulzivne osjećaje emocionalni stres neće se nakupljati u tijelu. Važno je da ne potiskujemo neželjene emocije već da ih pravovremeno reguliramo i na zdrav način izrazimo.
Upravljanje emocijama jedan je od elemenata emocionalne inteligencije i ključno je za uspostavljanje uspješne komunikacije i izgradnje boljih međuljudskih odnosa.
Fizičku aktivnost (kundalini jogu), meditaciju i upravljanje emocijama prakticiramo uživo na :
👉 coaching & kundalini radionicama u Rijeci
Redovitim vježbanjem našeg “emocionalnog mišića” on postaje sve jači i otporniji na stres, osjećamo veću emotivnu ravnotežu, zadovoljstvo i usvajamo pozitivniji pogled na život.
INSTAGRAM: @rodin_ivana
WEB: www.ivanarodin.com
LINKEDIN: https://www.linkedin.com/in/ivanarodin/
