Bok! Zovem se Anton Budak, imam 36 godina i već nekoliko godina osjećam da sam pronašao ili čuo svoj poziv. Želio bih s vama podijeliti ovu kratku priču.
Kao mladi pridošlica
za radni svijet, imao sam sreću steći svoja prva iskustva u vrlo maloj i šarmantnoj srebrnarnici, također poznatoj kao tvornica.
Slijedile su uzbudljive profesionalne godine pune prilika za razvoj, putovanja u inozemstvo i novih izazova kada sam napustio ured koji je postao udoban i suočilo se sa zahtjevima prodaje. Nije sve bilo zabavno, ali vjerovao sam da ću, ako preuzmem odgovornost, dobiti odgovore.
Uvijek me privlačio menadžment, što je potvrđivalo moj osobni, unutarnji osjećaj da želim preuzeti zahtjevnije poslove unutar tvornice i rasti.
Proveo sam vrlo sretne i naporne godine kao učenik kujundžije prije nego što sam nakon 9 godina osjetio snažan unutarnji impuls za otkrivanjem novih stvari izvan poznatog svijeta. Tako sam uronilo u uzbudljiv svijet kave, gdje se danas, nakon 8 godina, osjećam stiglo i poletno. Kao što je poznato, svaki početak je težak i prve 2 godine su proletjele dok bolje shvatio kompleksnost informacija koje su se stoljećima uzgajale na ekvatoru, odnosno “pojasu kave” i prenosile dalje iz generacije u generaciju.
Arabica i Canephora postale su mi novi rođaci.
Vrlo je uzbudljivo pogledati sebe i vidjeti što te pokreće, što te motivira, što je zabavno i u čemu se možeš izgubiti. U isto vrijeme, iznimno je vrijedno i možda još važnije da prepoznate ono što ne želite, ono što svaso demotivira ili dosađuje. Nisam se uvijek sam toga sjetio. Ljudi iz mog profesionalnog okruženja povećali su moje samopouzdanje i vjeru u moje talente.
Mislim da takvi osobni procesi zahtijevaju prostor i potreban mir i tišinu. Srećom, ulazio sam u doba koje me poticalo na čitanje. Nakon nekog vremena, čitajući knjige Rolfa Dobellija, na primjer, došao sam u kontakt sa stoičkom filozofijom antike. U njoj je, kao i u mnogim filozofskim školama toga doba, ukorijenjen sokratovski pogled na život. Moji unutarnji dijalozi sa Sokratom, Epiktetom, Markom Aurelijem i Senekom uvijek su mi bili poticaj za donošenje hrabrih odluka za moj (profesionalni) život, koje su me dovodile u situacije koje prije nisu bile. Razvila su se nova uvjerenja i ometanje samogovora postalo je tiše.
Do coachinga sam došao putem prodaje kave i njenih aspekata, koje sam za sebe gledao kritičnije. Ponekad u životu susrećemo ljude koje gledamo, slušamo i kojima se divimo. Upoznao sam smirenog, staloženog i beskompromisnog trenera barista koji je natjerao mene da se osjećam “Želim biti takav!”
Naravno, brojne prekretnice na putu zahtijevale su odluke i susrete za koje morate biti spremni i otvoreni.
Kad god se borim s nekom odlukom, na pamet mi pada izreka: “Ne moraš biti hrabar cijelo vrijeme. Ponekad je potrebno samo 15 sekundi hrabrosti.” Ovih trenutaka od 15 sekundi je ono što želim nastaviti njegovati u svom životu. Pomažu mi da sazrijem, rješavam probleme i stvaraju nove mogućnosti.
Moj san je…
Moj san je da ljudi u Njemačkoj mogu posjećivati brojne kafiće, a da ne troše puno novca na moguća razočaranja. To od nas zahtijeva da drugačije gledamo na ispijanje kave i pomognemo ljudima koji su uključeni u taj proces. U budućnosti, ako sve više novopridošlica u svijetu gastronomije bude imalo veće zahtjeve za poslovima, programima obuke i transparentnim, inspirativnim informacijama o proizvodima i uslugama, poslodavci će se morati promijeniti. Više uvažavanja, više inspiracije i kreativnosti, više iskrenih osjećaja.
Vjerujem da osjećam i da sam pronašao svoj poziv jednostavno zato što mi nije dosadno kad sam zauzet kavom. Dan ima 24 sata, a moramo i spavati. Čak i ako ne pijem kavu cijelo vrijeme, ona gotovo neprestano brblja u mojim mislima i djelima.
Beskrajne mogućnosti našeg vremena i također ekonomske mogućnosti koje nudi veliko tržište kave, od farmera, do trgovaca, pržionica i konačno potrošača i ljubitelja, otvaraju ogroman potencijal, nečiju egzistenciju i, ako želite, nečiji smisao života, u svijet Pronađite ili dopunite kave.
Danas sam sretan što mogu raditi na tržištu, dijelom samostalno kao “Buddha Koffee”, s ljudima čije se perspektive poklapaju s mojim osobnim.
Gledajući unatrag na početak u jesen 2015., i danas osjećam da postoji enormna količina toga za naučiti i isprobati.
Možda se nekada nađemo u radionici?
Želim da svi ljudi koji ovo čitaju pronađu nešto u svom životu što će im omogućiti zabavu, izazov, rast i stvaranje novca. Zahvalnost vrlo dobro funkcionira kao unutarnji kompas jer se također naziva “Dietrich” jer može otvoriti sva vrata.
Ako vam je trenutno teško pronaći svoju strast, želim vam dati poticaj da napravite prostor. Prostor za vaš mir, vašu kreativnost, da vaš unutarnji glas postane glasniji.
Lijepi Pozdrav
Vaš Anton
INSTAGRAM: buddha_koffee
